Kaštel Pietrapelosa kod Buzeta: kula, ophod i srednjovjekovna kapela

Ažurirano 26. listopada 2026.

Pietrapelosu obilazite među sačuvanim zidinama iznad Bračane. Novim metalnim stubama uspinjete se na kulu i ophod konzervirane srednjovjekovne utvrde.

Na stjenovitom grebenu zapadno od Buzeta sačuvana je utvrda s dvorištima, kapelom i ostacima stambene zgrade. Obnovom nisu vraćeni svi nekadašnji katovi i prostorije. Današnji obilazak slijedi ruševinu u koju su ugrađene metalne stube i prolazi, pa se staro ziđe može razlikovati od konstrukcija namijenjenih posjetiteljima.

Položaj nad dolinom Bračane objašnjava vojnu ulogu kaštela. Iz utvrde se nadzirao put podno grebena, na području povezanom s dolinom Mirne. Pogled s kule zato pomaže razumjeti i nekadašnji nadzor prostora, a ne samo današnji krajolik.

Kaštelom su u srednjem vijeku upravljali vazali akvilejskih patrijarha. Nakon uspostave mletačke vlasti, dužd ga je 1440. dodijelio Nicoli Gravisiju iz Pirana. Posjed je obuhvaćao dvanaest sela. Utvrda je tako bila i upravno središte okolnog područja, a njezini stambeni prostori služili su vojnicima i povremenim plemićkim stanarima.

Dvorišta i uspon među zidinama

Unutar sklopa razlikuju se veliko vanjsko dvorište i manje dvorište u središnjem dijelu. U manjem je uređena pozornica s mogućnošću projekcije, a veći prostor služi i kulturnim manifestacijama. Posjet kaštelu sam po sebi ne uključuje predstavu ili drugi program.

Metalno stubište vodi prema vrhu kule i ophodu uz zidine. Na usponu se otvara pogled na dvorišta i ostatke stambene zgrade, pa se može pratiti raspored prostora unutar obrambenih zidova. Za gornji dio obilaska potrebno je svladati taj uspon stubama.

Kapela i tragovi života u kaštelu

Crkva svete Marije Magdalene služila je vjerskim potrebama stanovnika utvrde. Mala kapela s bačvastim svodom dio je istoga obrambenog sklopa. Njezina se povijest nastavlja i nakon požara koji je početkom 17. stoljeća oštetio kaštel: posljednja vjerska služba održana je 1793. godine.

Arheolozi su u kapeli pronašli ulomke kasnosrednjovjekovnih zidnih slika, među njima i ostatke glagoljskih i latiničnih grafita. Freske nisu sačuvane kao cjelovit oslik zidova koji biste danas gledali u crkvi. Nalazi se čuvaju u Zavičajnom muzeju u Buzetu, pa muzejski posjet može dopuniti ono što na samoj utvrdi više nije ostalo.

Samostalan posjet i povezivanje s drugim kaštelima

Pietrapelosa je izdvojena od buzetske stare jezgre, uz cestovni pravac prema Livadama. Ne pripada pješačkom obilasku grada. Nenajavljeni pojedinačni posjetitelji ulaze kupnjom ulaznice na automatskoj blagajni koja prima isključivo kartice. Stručno vođenje organizira se uz prethodnu najavu. Multimedijalni sadržaji tumače povijest kaštela, a dio je namijenjen djeci. Degustacije i domjenci zasebno su dogovoreni programi, ne sadržaj obične ulaznice.

Obnovu Pietrapelose i kaštela Morosini-Grimani u Svetvinčentu povezuje projekt KulTERRA. U Svetvinčentu obilazak uključuje obnovljene unutarnje prostore i izložbene sadržaje, dok se u Pietrapelosi prolazi konzerviranom ruševinom i uspinje na ophod. Palača Soardo-Bembo u Balama primjer je drukčije preobrazbe: obitelj Soardo između starijih obrambenih kula uredila je gradsku palaču s velikim gotičko-renesansnim prozorima.

Adresa: Kaštel Pietrapelosa, zapadno od Buzeta, Hrvatska

Start navigation