Pazinski kaštel: utvrda nad Jamom i dva muzeja
U Pazinskom kaštelu dva muzeja tumače povijest utvrde i život stanovnika Istre. Od zvona u prizemlju obilazak vodi do etnografskog postava na drugom katu.
S Trga Istarskog razvoda prilazi se zgradi na rubu Pazinske jame. Krila kaštela zatvaraju unutarnje dvorište, a na vanjskim se pročeljima uz obrambene otvore vide i veliki prozori nekadašnjih stanova. U toj se razlici može pratiti nekoliko stoljeća pregradnji. Godina 983., kada je car Oton II. u povelji potvrdio Castrum Pisinum, prvi je pisani spomen utvrde. Današnji izgled duguje kasnijim graditeljima i stanarima.
Od obrane do stanovanja
Važne su pregradnje iz 15. i 16. stoljeća, kada su upravitelji prilagođavali obranu vatrenom oružju. Obitelj Mosconi između 1537. i 1540. preuređuje sjeverno i istočno krilo, a radove vodi graditelj Martin iz Lugana. Na gornjem dijelu ziđa dodana je opečna ophodna galerija za nadzor i obranu. Planirani bastioni ispred kula ostali su neizvedeni.
U 19. stoljeću stanari dobivaju veće prozore i preuređene sobe, a graditelji uklanjaju mostove i dio bedema te zatrpavaju prokope prema gradu. Četvrtastu su kulu snizili do razine ostalih krovova. Zato današnji pristup preko trga i visina kule daju drukčiju sliku od nekadašnjeg niza obrambenih prepreka. Kaštel je stoljećima služio kao upravno središte Pazinske knežije, a grbovi na pročeljima pripadaju dijelu obitelji koje su njime upravljale.
Dvije muzejske cjeline u istoj zgradi
Muzej grada Pazina povezuje povijest kaštela s okolicom. U prizemlju izlaže crkvena zvona iz razdoblja od 14. do 19. stoljeća, među njima i primjerke s glagoljičkim natpisima. Arheološki nalazi s Pazinštine nalaze se na prvom katu, a informativna izložba o biskupu Jurju Dobrili na međukatu između prvog i drugog. Njegova rodna kuća sa zasebnom izložbom nalazi se u Velom Ježenju.
Za razumijevanje nekadašnje vlasti važna je izložba o kmetskim bunama u četvrtastoj kuli, raspoređena na tri razine. Pobunjenici su 1408. i 1409., a zatim 1516. i 1517. napadali kaštel i njegova upravitelja zbog nameta i nasilja. Oružje i izložbeni prikaz mučenja daju toj temi drukčiji naglasak od plemićkih grbova na pročelju.
Na drugom katu Etnografski muzej Istre predstavlja životne priče ljudi iz različitih dijelova poluotoka. Ribarski rad u Fažani i vinarstvo u Momjanu povezuje s promjenama načina života tijekom 20. stoljeća, od iseljavanja do razvoja turizma. U prizemlju su muzejski prikazi stolarske i kovačke radionice s alatima i izrađenim predmetima.
Posjet muzejima i drugim istarskim utvrdama
Kaštel je na Trgu Istarskog razvoda 1 u Pazinu. U zimskom režimu oba muzeja rade od utorka do četvrtka od 10 do 15 sati, petkom od 11 do 16, a subotom i nedjeljom od 10 do 16 sati. Ponedjeljkom su zatvoreni. Etnografski muzej Istre zatvoren je i na Sve svete, Badnjak, Božić, Silvestrovo, Novu godinu i Uskrs. Pristup njegovim postavima nije omogućen osobama u invalidskim kolicima.
Ulaznica za Etnografski muzej Istre za odrasle iznosi 6 eura, a za učenike, studente i umirovljenike 3 eura. Djeca do sedam godina i osobe s invaliditetom imaju besplatan ulaz. Grupe za stručno vođenje najavljuju se najmanje pet dana unaprijed, a jedno vođenje obuhvaća najviše 25 osoba.
Među istarskim utvrdama Pietrapelosa kod Buzeta pruža usporedbu drukčijeg načina obnove: među sačuvanim zidinama uspinjete se suvremenim metalnim stubama na kulu i ophod. U kaštelu Morosini-Grimani u Svetvinčentu obnovljene unutarnje prostore i izložbene sadržaje možete povezati s obilaskom dvorišta i kula.
Adresa: Trg Istarskog razvoda 1, Pazin, Hrvatska